Teorije pojma

Formalistička teorija pojma:

Ova teorija naglašava formalni karakter pojma s obzirom na njegov položaj u nekom sudu. Prema ovoj teoriji pojam je element suda , a sud je veza dvaju pojmova.

Primjer:

-Trava je zelena. → ovo je sud.

 ''trava'' i ''zelena'' → ovo su pojmovi i oni su elementi suda.

-Nedostatak ove teorije je u tome što nema prave definicije ni pojma ni suda i stalno se vrtimo u krug.

Psihologistička teorija pojma:

Ova teorija ima za cilj svesti logički pojam ''pojam'' na psihološku kategoriju ''predstava''

-Nedostatak ove teorije je u tome što je predstava uvijek predstava o nekom realnom ili imaginarnom predmetu , te kao takva predstavlja konkretnu ili apstraktnu sliku. I u tom slučaju nam nije jasno kada ta slika prelazi u logičku formu - pojam.

Nominalistička teorija pojma:

Ova teorija sumnja u postojanje bilo čega što bi se moglo označiti pojmom ''pojam''. Za predstavnike ove teorije pojam je samo riječ (lat. nomen) kojim označavamo jednu ili više stvari. Po ovoj teoriji i nema pojma , nego postoje samo pojedinačna ili opća imena.

Primjer:

-Marko Marković

-Medvjed Brundo 

-Krava Rumenka

-Nedostatak ove teorije je u tome što nije u stanju uspostaviti vezu između pojmova - ukoliko se oni shvate samo kao puke riječi.

Realistička teorija pojma:

Ova teorija pojma kako joj i sam naziv kaže smatra da se pojmovi mogu formirati samo za relane predmete , u koje predstavnici ove teorije , pored materijalnih predmeta ubrajaju i razne psihičke procese.

-Nedostatak ove teorije se prvenstveno ogleda u činjenici da pored realnih predmeta , ma kako ih široko koncipirali , postoje i imaginarni pojmovi , kao što su imaginarni brojevi u matematici , tako da ovde nema idealnog.