Historija savremena logika
Za savremenu logiku možemo reći da se grana u tri pravca:
1.kao algebra logike
2.kao logistika
3.kao semiotika
Prva dva pravca se označavaju sintagmom ''simbolička logika''.
- Karakteristike simbolističke logike
Simbolističku bi logiku trebali shvatiti kao reformu tradicionalne logike u smislu njene dogradnje. Simbolistička logika se suprostavlja svakom obliku psihologizma , sociologizma , empirizma itd...
Osnovne karakteristike simbolističke logike su:
1.simbolizam
2.deduktivizam
3.formalizam
4.relacionizam
5.matematizam
-Simbolizam
Simbolizam je osnovna karakteristika simbolističke logike , a ogleda se u stvaranju jednog vještački koncipiranog simboličkog jezika kojim se može operirati po zadanim principima i pravilima logike i matematike. U početku simboličke logike sam simbolistički jezik nije bio razvijen , a da bi se on usavršavao neprestano su se uvodili novi simboli koji su postajali i kompliciraniji. Bitno je za svaki koncipiran simbolički jezik da izbjegne bilo kakvu protivrječnost unutar simboličkog sistema za koji je koncipiran. Izgradnja vještačkih simboličkih jezika je doprinijela i razvoju logike , kao i matematike , ali i stvaranju kompjuterskog jezika , tzv. softvera.
-Deduktivizam
Deduktivizam je ona karakteristika simbolističke logike koju je ova preuzela od tradicionale logike , te je još više usavršila na način stvaranja aksiomatskih sistema , i to po pravilima izgradnje aksiomatskih sistema. Uz pomoć toga moglo se početi raditi i na aksiomtizaciji kvantne mehanike , kao i na aksiomatizaciji etike , te i na aksiomatizaciji historije.
-Formalizam
Formalizam je također kao i deduktivizam , ona bitna karakteristika simbolističke logike koju je ova preuzela od tradicionale logike i dovela do njenih krajnjih granica. Na formalizam treba gledati kao na teoriju o logici , ali i kao na opći metod građenja logike kao nauke. Svaka je logika , dakako , logika formi mišljenja , ukoliko želi biti logika.
-Relacionizam
Relacionizam je utemljen na formalizmu , jer su relacije apstrahirane od članova relacije. Relacionizam je ona karakteristika simbolističke logike po kojoj ova ideja ide dalje od tradicionalne logike , jer misli , da Aristotelova shema apofantičkog suda ''S je P'' nije jedina , te se zalaže za proučavanje relacije ma šta bilo označeno pojmom ''relata''.
-Matematizam
Matematizam je ona karakteristika simboličke logike koja ovu povezuje s matematikom , bilo da logiku tretira kao dio matematike (algebra logike), bilo da matematiku tretira kao dio logike (logistika), a što rezultira u sintagmi ''matematička logika'' , kao sinonimu za simboličku logiku. Razvoj matematike u 19. stoljeću bitno je utjecalo na stvaranje simboličke logike na dva načina:
1. Matematički pojmovi poput ''funkcije'' , ''konstante'' , ''varijable'' , ''skupa'' , koji je u logici postao pojam ''klase'' , našli su svoju primjenu i u logici.
2. Isto tako , stvaranje neeuklidskih geometrija Boljaija , Lobačevskog i Rimana imalo je znatnog utjecaja i na stvaranje simboličke logike i na stvaranje polivalentnih logika.
Osnivači simboličke logike
A. De Morgan se smatra , uz Dž.Bula , jednim od suosnivača simboličke logike uz to je polemizirao sa Hamiltonom. Za De Morgana zaključivanje se sastoji u brisanju srednjeg pojma i njegovih kvantitativnih odredbi. Poznat je i po shemi za relacione sudove.
Dž.Bul se smatra pravim utemeljivačem simboličke logike i varijanti algebre logike. Pošao je od ideje da se zakoni algebre mogu formalno izraziti bez obzira na bilo koju posebnu interpretaciju. Njegovi su simboli komutativni i distibutivni . Logički se sudovi mogu izraziti jezikom algebre samo ako se pođe od pretpostavke da su u jednom logičkom sudu subjekt i predikat jednaki te Bul preduzima matematičku analizu logike kako je i naslovljeno jedno od njegovih djela.
Đ. Peano je pridonio razvoju logicizma i formalizma , ujedno se bori protiv intuicionizma u matematici , jer intuicija može i da pogriješi. Matematički se stav može izvesti samo iz premisa i definicija , tvrdi Peano , te za prirodne brojeve nudi pet aksioma i tri nedefinirana osnovna pojma.
L.Vitgenštajn je 1922. objavio neveliku knjigu pod naslovom ''Logička - filozofski traktat'' , koja je odigrala veliku ulogu u daljnjem razvoju logike , filozofije i semiotičke preoblematike. ''Traktat'' polazi od onoga što su Rasl i Vajthed rekli u ''Principia Mathematica'' , te također od Raslove filozofske koncepcije označene kao logički automizam.